All posts by marshall

Romina Alvarez – “Freelance is and has always been my freedom door”

Freelance portrait: Romina Alvarez

  • Freelance designer (4 years)
  • From: Paris, France
  • Experience: 17 years

1. Why did you choose to be freelancer instead of working in some agency?

I had the opportunity to choose this status a few times now. The first time, it was because, the agencies located in my home town did not have the same type of clients I could be in touch with in the capital. Working as a freelance, I could have a variety of topics and clients that could nurture my portfolio and my experience.

The second time, I had arrived in a new country and working as a freelance allowed me to get to know the different agencies playing part in the city I was now settling in. I was often asked to work on site and therefore I got to encounter a lot of people.

5 years later, when I came back to Paris, freelance allowed me to get to my former network. Today this position allows me to take some time to set aside and think back to what my next step in my job will be.

If I had to sum it up, freelance is and has always been my freedom door.

 

2. What are advantages that you can see while being a freelancer and what is the sacrifice?

The advantages are several!

It allowed me to meet new people. And most of all new clients and be capable to work on new topics. New partners too! people I would not have even met if I would have been in an agency! These last years, it most of all allowed to be valued in my job: because working directly with brands is much more valuable than working with agencies that consult you to execute what they think is right.

As for the inconvenients, well… there are several too !

For one, you are all alone! Which is nice to concentrate but which is bad to get some steps back or get a sense of criticism! Second of all, administration is a real pain the ass (ahahaha) for us creatives! And it got all very complicated financially speaking …

 

3. What do you think about the quality of designers from less developed countries (such as Serbia) when you compare them to French designers? Are they left behind? Are they less worth?

[tough question!] I pretty much don’t know as many foreign designers as I would love to ! But what I can tell from Paris is that I have seen portfolios on Behance (thanks to these networks!) for instance, that have a great level and are capable of delivering a much higher quality than the designers I have worked with, truth is I do not know how much they charge or if they are willing to work with people from my own country.

 

4. How did you get to the level to being payed what you are really worth? Did you find any difficulties and if so how did you solve them?

(laugh) oh my ! I am still working on that issue ! 🙂

The single times I got paid honestly was because it was a quick mission and my clients were rushed by their delays. Mostly because it was a consulting mission.

Lately, my biggest difficulty has been to get paid for a mission: this is the first time ever that a client refuses to answer to my emails and that I have to consult the public administration to solve the issue and guess what ? It is still going on! (and it has been for 9 months).

 

5. Does a designer like you do concurs on sites such as 99design where one banner is payed 50$ or it works just for the agencies?

To be honest, I have never heard of such projects. I refuse to work on banners! I am no good in that…

 

6. What makes one agency call freelancer instead using internal resources?

As I have been on both sides, I can tell you in depends on many things!

Sometimes, your team is just not available… the client can be great, but you already have many pitches on the side. Sometimes, you know that the budget is not worth putting a whole team on a pitch, so you call a freelance who is going to cost you a few days of work but will do it all at once with great quality. Sometimes it is a question of field and sensitivity. The client’s business can be so singular, you want to have the insights and knowledge of someone who is going to give you a brand new interpretation.

This is just a question of context…

 

7. Could you please give advice for designers in Serbia?

I would rather not because I have no idea of what type of subjects people from your country can be good at, more than another in any other country. To me this not a question of country! It is a question of people ! I have known a great digital AD from Serbia, who is still a great friend to me… and it is not about how better she is than the french designers, it is how she is as a human being! She is a great listener ! She is and has been always very enthusiastic ! Leveraging everyone in the team, smiling when every designer wanted to cry out how badly the client reacted to our designs… she made us forget about this and remember that we did not care because we were a team… and this was really priceless !!! I do not think this is a question of where she came from! I guess a Brazilian could do that too! Or any person really !

This all depends on one’s education and spirit and the means the agency is willing to give to this very person! Encourage and empower anyone in your company and they will thrive to be the best designers ever!

 

Nataša David IskrenovićOvaj prezanimljiv (!) intervju je priredila Nataša David Iskrenović.
U Francuskoj je od 1994. godine i radila je 16 godina u najvećim advertajzing agencijama kao Senior Art Director, od kojih je poslednja Publicis One. U Srbiju se vratila jer je tražila jednostavniji život u manjem mestu, kako bi mogla da se posveti porodici i poslu podjednako. Po povratku u Srbiju je 2 ipo godine bila kreativni direktor u McCann Beograd. Nataša radi 7 godina kao freelancer i ima svoj dizajn studio Limun Design.

 

*photo credits: Philippe Bauman

 

Portret Romina Alvarez – “Freelance is and has always been my freedom door”

Najbolji brend ekspert na svetu u Beogradu

ARK Regional Branding Symposium – ″Znanje koje možeš da upotrebiš’’

BEOGRAD, 12. MAJ 2018. – „Znanje koje možeš da upotrebiš“ slogan je prvog ARK Branding Symposium-a koji organizuje Udruženje “Brend Stručnjaka” (BEA – Branding Experts Association). Simpozijum će biti održan u subotu, 12. maja sa polčetkom od 11 časova u Opera & House Madlenianum (Glavna 32, Zemun) za 500 odabranih delegata. Beograd će imati tu čast da u njemu po prvi put za širu javnost drži predavanja svetski brend ekspert – Martin Lindstrom.

Pogledajte šta Martin kaže o svom dolasku u Srbiju ovde, a događaj na njegovoj mapi svetskih destinacija ovde.

Martin Lindstrom je autor sedam svetskih bestselera iz oblasti brendiranja, među prvih 30 najmoćnijih ljudi na Forbsovoj listi, a ujedno i poštovan od strane klijenata i brendova kao ekspert koji specifičnim talentom biznis probleme pretvara u dobitke. Konsultant je kompanije LEGO od svoje dvanaeste godine, a Microsoft, Uniliver, Toshiba, Disney, American Express i PepsiCo su samo neki brendovi na kojima je ostavio trag i svojim znanjem transformisao njihovo poslovanje.

Na ovom interaktivnom događaju, delegate će kroz četiri dinamična bloka predavanja voditi lično Lindstrom i to kroz jedinstven proces koji je godinama brusio, usavršavao i uspešno primenjivao u praksi. Tokom 8 sati, delegati će imati ekskluzivno pravo da taj proces nauče, razgovaraju lično sa Martinom i dobiju (besplatno) savete kako da unaprede svoje poslovanje. Delegatima će biti omogućeno i da pošalju svoje poslovne probleme ili studije slučaja pre događaja kako bi Lindstrom neke od njih odabrao i na samom događaju obradio. Martin ovo znanje obično deli u okviru in house seminara, stoga je ARK jedinstvena prilika da region upije znanje koje nudi.

Brend i način na koji se on gradi je potreba svakog biznisa, pojedinca ili eksperta, stoga je ovaj događaj godine namenjen svima koji posluju na tržištu. Zato su među Lindstromovim klijentima i slušaocima:

  • Fortune 500 kompanije;
  • slavne ličnosti;
  • startupi;
  • umetnici;
  • IT kompanije;
  • revizorske kuće;
  • univerziteti;
  • državni organi;
  • i koučing centri.

Ovo je projekat humanitarnog karaktera i deo profita se donira u dobrotvorne svrhe.

Sve detaljne informacije o samoj prijavi i o događaju su dostupne na sajtu ARK Branding Symposium (http://arksymposium.com/), a događaj i Beograd možete videti i na mapi na sajtu Martina Lindstroma ( https://www.martinlindstrom.com/travel-map/ ).

O samom organizatoru

ARK Regional Branding Symposium je organizovan od strane Udruženja “Brend Stručnjaka” (Branding Experts Association – skraćeno BEA). BEA je neprofitno udruženje osnovano od strane profesionalaca iz oblasti marketinga i brending talenata čiji glavni cilj jeste kreiranje prvoklasnih projekata u Srbiji. Ovakvim događajima Udruženje mladim ljudima pokazuje da odlazak iz zemlje ne znači nužno i uspeh van nje.

Događaji Najbolji brend ekspert na svetu u Beogradu

Završena AcademIAA 2017

Beograd, 15.12.2017. AcademIAA 2017, edukativni program IAA Serbian Chapter, koji je trajao od 15. septembra do 15. decembra, svečano je zatvoren u prostorijama StartIT Centra. U prisustvu preko 100 zvanica, predstavnika marketinške struke i polaznika programa, zvanično su uručeni sertifikati i zahvalnice.

Tromesečnu edukaciju koja obuhvata šest modula – istraživanje, biznis, kreativa, mediji, digital i All Stars, uspešno je završilo ukupno 26 polaznika. AcademIAA je organizovana drugu godinu zaredom, ali je ove godine prvi put izabran NAJ polaznik. Radi se o Ivani Davidov, Marketing Manageru kompanije Nordeus. Kriterijumi za izbor NAJ polaznika obuhvatili su kvalitet prezentovanja rešenja case-a koji je ocenjivala imenovana Komisija, prisutvo na predavanjima tokom tri meseca, kao i ocene dobijene od kolega u timu. Nastavljena je prošlogodišnja tradicija proglašenja NAJ predavača (Anonimno ocenjivanje od strane polaznika), pa je ovu titulu ove godine ponela Sanja Lalević Cvetković, Digital Media Manager, Direct Media. U jakoj konkurenciji koordinatora modula, za NAJ koordinatorku proglašena je Jana Savić Rastovac, kreativna direktorka agencije McCann Beograd. Polaznici AcademIAA 2017 bili su prilici da slušaju predavanja 60 predavača iz različitih oblasti, kao i da na kraju programa učestvuju u rešavanju zadatka koji je postavila kompanija Coca-Cola.

Ivana Davidov

Sanja Lalević Cvetković

Jana-Savić-Rastovac

AcademIAA - 9

 

«Drago mi je da je još jedna generacija polaznika AcademIAA-e uspešno završila edukaciju u okviru programa koji organizuje IAA Srbija. Imali smo odlične polaznike, vredne i posvećene u procesu koji je veoma dinamičan i zahtevan, zbog čega njihovi sertifikati zaista imaju vrednost i ne predstavljaju samo parče papira. AcademIAA je zaista neka vrsta kampa za najvrednije i najtalentovanije. Zasluge za uspešno realizovan projekat pripadaju svima koji su u njemu učestvovali – Organizacionom odboru, koordinatorima, predavačima, polaznicima, Operativnom timu, partnerima AcademIAA-e. Nije fraza ako kažem da su svi oni, a to je blizu 100 ljudi, doprineli da se i ove godine svi ponosimo AcademIAA-om.»

AcademIAA - 9

Mobilni telefon je previše ličan – Budućnost OOH

Tokom modula Mediji na AcademIAA, Sandra Dejanović iz Alma Quattro nam je ispričala svoju perspektivu o budućnosti OOH (out of home oglašavanja).

Sandra je pomenula i par bitnih trendova:

  1. Urbanizacija – sve je veća naseljenost ljudi u gradovima i trend migracije iz sela u gradove.
  2. Mobilnost – danas ljudi 70% vremena provode van kuće.
  3. Digitalizacija – Dotakli smo se i teme DOOH (Digital Out of Home) i njegovog značaja na našem tržištu. Zbog visokih investicija, DOOH iako se razvija je i dalje slabiji u odnosu na klasičan OOH. Tačnije, odnos je 25:75 za OOH.
  4. Tehnološki razvoj i inovacije

Kada se oglašavate na OOH, jako je bitno da poruka bude jednostavna jer je pažnja ljudi ograničena. Ali čak ni to nije začkoljica, no to da iako je jednostavna, poruka mora biti dobro povezana sa proizvodom. Primer za to je legendarna reklama Seke Sabljić koje se sećamo, ali nemamo pojma koju kafu su reklamirali.

Sa druge strane, tu je slogan “ili jesi ili nisi” koji je dovoljan da poveže ne samo sa potrebom, već i konkretnim brendom.

Klijenti često imaju specijalne zahteve, koji se ne odnose samo na lokaciju već i to s kim dele oglasni prostor. Npr: Proizvođači ekskluzivne robe, ako se radi o backlight scroll-u, ne žele da ga dele sa FMCG robom.

Zakon o oglašavanju takođe nalaže da se u blizini odbaništa, škola isl ne smeju reklamirati određeni proizvodi, tako da to automatski utiče na širinu izbora koja je dostupna pojedinačnom klijentu, a zavisno od njegove delatnosti i proizvoda.

Zanimljivo je da se u okviru city light-a ne sme koristiti muzika, jer to ometa mir stanara u blizini.

Alma Quattro, u okviru svoje firme, ima poseban sektor za inovacije i imali smo priliku da vidimo čime su se sve bavili prethodnih godina – mnogo su bolji klipovi no što bih ja to objasnila.

Zbog pomenute visoke cene, ovakvi formati se stavljaju samo na par lokacija u gradu. Sandra je pomenula da je od svega ovoga, najskuplji personalizovani softver koji njihov tim razvija za svaku kampanju.

Iako je TV nekada bio najmasovniji medij, danas je to OOH. Logika je jednostavna – imamo previše kanala i pažnja gledalaca je fragmentirana. Jednin način da se dopre do “svih” jeste da se pokrije lokacijski ruta njihovog kretanja (kao što je pomenuto 70% vremena provodimo napolju).

Mladi bi rekli, “mi ne gledamo u bilborde već u telefon”. Međutim, telefon je ličan. On je maltene postao deo nas. Kada vidimo oglase na telefonu dok listamo i čitamo željen sadržaj, mi ih automatski zatvaramo. Oglasi su toliko agresivni, da je Facebook razdvojio feed za prijatelje i ostalo.

Digitalne oglase, banere itd doživljavamo kao napad na nas same jer iskaču iz uređaja koji predstavlja deo naše ličnosti. Sa druge strane, tako ne percipiramo OOH.

To je jedan od faktora koji je doprineo da OOH beleži blagi rast na našem tržištu.

Ako niste znali ko održava naše autobuske stanice, to je Alma Quattro ekipa, a pogledajte i kako i koliko dugo to traje po stanici.

 

Ako ti je teško, na pravom si putu

U okviru kreativnog modula na AcademIAA, predavanje nam je držala Svetlana Ćopić iz Scholz & Friends na kom je insistirala da grešimo.

Ko radi puno, greši puno. Ko ne radi uopšte, ne može ni da greši. Ali ne bilo kakve greške, treba da pravimo interesantne greške. Greške zbog kojih vredi grešiti.

Pričala nam je o tome kako nas sve čeka (jer smo na početku) period u kom ćemo se tražiti i pretvarati da smo neko drugi dok ne nađemo cipele koje odgovaraju. I da tek kada to prođemo, ćemo naučiti da ne treba da se pretvaramo da smo neko drugi. Treba da pogrešimo.

Isprva nećemo govoriti ne. Možda ćemo raditi kampanje koje nam se ne dopadaju za klijente koji nam nisu idealni. Ali kako prolazi vreme, naučićemo da kažemo ne. Treba da pogrešimo.

Dala nam je savet da prepoznamo pravu ideju. Svaka ideja koja je ravna linija, tj. za koju mislimo da je OK tokom celog procesa, verovatno nije prava. Prava ideja je ona zbog koje idemo iz ekstrema u ekstrem – oduševljenja do pokušaja samoubistva. Ilustrovala je to primerom kada je imala ideju za završavanje poslednjeg dela Stevana Stojanovića Mokranjca. Predložila je, ne nadajući se da će biti prihvaćena jer je previše luda, i znajući kakve sve probleme sa sobom njena realizacija nosi.

 

Dobra ideja je kada ti se ne mili jer znaš koliko te muka čeka, ali ipak moraš da je izvedeš jer ti ideja ne da mira. Nećeš moći da živiš sa sobom ako to ne zaživi.  

Sa nama je podelila i savet koji joj je Dragan Sakan dao a u vezi ljudi – “Što su veće planine, veće su i doline”. Treba gledati i tražiti najbolje u ljudima. Ravna linija je dosadna i nema šta da da.

Dobra ideja je često kao i genijalni ljudi. Teška za saradnju.

Malikaktus u pohodu na Kaktus

Prošle godine sam prvi put čula za Kaktus tako što sam uhodila Miljanin stori na Instagramu. Ove godine sam dobila priliku da je lično uhodim.

S obzirom da dugo nisam bila na nekoj konferenciji ili korporativnom događaju morala sam da se preslišam šta to sve beše podrazumeva.

Prvo – autfit mora biti profesionalan i udoban (nabaciš sako na bilo koju kombinaciju da bi izgledala iole ozbiljno) da se ne bih ucrvila nakon šest sati sedenja u farmerkama koje dižu dijafragmu.

Drugo – notes i olovka. Znam te, Ivana, pisaćeš čak i kada neko uzme vazduh između dve rečenice. Uvek sam bila od onih koji na fakultetskim predavanjima zapisuju sve sa Power Pointa čak i kada profesor kaže da se prezentacija može naći na sajtu.

Poslednje – banana. Realno, uvek si gladna.

Tema ovogodišnjeg festivala #Kaktus2017 je „Look sharp. Think sharp“. Vrištala sam od smeha kada sam videla da se na posteru lik češlja kaktusom i divila se toj genijalnoj ideji. Da ne pominjem činjenicu da se sam festival zove Kaktus, a moj nik na Instagramu je malikaktus. Mislim da nema potrebe da u opšte objašnjavam koliko me je ta sitnica oduševila.

Pošto sam bila prisutna na većini predavanja i definitivno na svakom nešto naučila, osetila sam potrebu da sve povežem u jednu celinu i da dokažem bitnost teme festivala. Agendu možete pogledati ovde i pročitati po nešto o svakom predavaču.

Kaktus 1

 

Uvodno predavanje držao je Paul Meates (Droga5 New York) koji je nakon predstavljanja firme u kojoj radi dao dva različita primera razvijanja ideje kroz više kreativnih etapa. Paul je više puta istakao koliko je strpljenje ključan faktor za izvršavanje i rešavanje bilo kog zadatka ili problema. Ovo predavanje je između ostalog držalo moju pažnju zato što je 15 minuta pričao o krofnama.

Kaktus 2

Na drugom predavanju su Maria Melkova i Tanja Tatomirović (Microsoft) predstavile važnost društvenih mreža ali ne samo za individualne korisnike već i za samu kompaniju. Savetovale su da pazimo šta kačimo na svoje profile pošto će to uvek biti indirektno povezivano sa kompanijom za koju radimo jer smo mi ipak njen predstavnik. Takođe, razgovarale su i o internim društvenim mrežama koje postoje u okviru određene kompanije i kako one mogu podstaći međusobno povezivanje, motivisanje i pozitivno nadmetanje zaposlenih.

Kaktus 3

 

Sledeće predavanje održao je Eoin Sherry (McCann Milan) na temu kreativnog razmišljanja. Istakao je da je vrlo tanka linija između toga da li kreativnost upravlja biznisom ili biznis vodi kreativnost. Podsetio nas je da su nas društvene mreže pretvorile u zavisnike o informacijama ali i da su iste te društvene mreže samo moderna verzija novinarstva. Istražiš, odabereš, podeliš. Mi imamo moć da stvorimo trend, mišljenje, da podstaknemo na akciju, ali isto tako imamo i odgovornost prema ovoj moći i načinu na koji može uticati na njene pratioce.

 

Kaktus 4

Miloš Aleksić (Direct Media) je govorio o percepcijama i načinima za njihovo upravljanje. Previše informacija koje nemaju preveliko značenje osim ukoliko nismo mi sami u njih uključeni dovodi nas do problema – šta zapamtiti? Na kompanijama je da svoje proizvode plasiraju na način koji će kanalisati percepcije svojih potrošača objašnjavajući im šta zapravo taj proizvod predstavlja, zašto da ga koriste i na koji način.

Kaktus 5

 

Poslednje predavanje prvog dana festivala održao je Folker Wrage (Wrage/Antwort Havas Zurich). Wrage je preneo svoje iskustvo o tome kako se izboriti sa onima koji nas sputavaju da napredujemo. Tačnije, how to deal with assholes. Ne posotji adekvatan prevod ove reči koji može na najbolji način preneti emociju koju osećam kada izgovorim reč „asshole“. Svakako je Wrage istakao značaj optimizma i dobrote u ljudima koje nikako ne smemo zanemariti ili potisnuti ako se nađemo u okruženju gde postoji jedan ili više assholes. Dao nam je brojne savete kako ih izbeći, identifikovati, a u krajnjem slučaju i ukazati našim nadređenima i kolegama da oni postoje. Ipak, statistički podatak koji je Wrage pronašao tvrdi da „each toxic employee wipes out the value of two superstars“.

Dan je zatvoren odličnom debatom u kojoj su kreativni direktori govorili o svojim dužnostima i odgovornostima, kreativnim idejama ali i o tome koliko je bitno da klijent ne sputava kreativce u svom poslu nego da im ukaže poverenje i ne postavlja (nerazumne) granice.

Kaktus 6

Drugi dan festivala započeo je radionicom (Ne)cenzurisano koju je držao Bojan Babić (Executive Group). Interesantno okruženje koje je odisalo pozitivnom energijom i sjajan predavač koji nas je navodio na rešenje zadataka koje nam je postavio. Trebalo je da timski osmislimo necenzurisanu kampanju za određene proizvode i usluge i da je nakon toga cenzurišemo toliko da klijentu bude prihvatljiva.

Nakon pauze usledilo je predavanje Alemsaha Ozturka (4129 Grey EMEA Turkey) i moram priznati da je na mene ostavilo najveći utisak. Predstavio nam je svoju kompaniju koja je zasnovana na jedinstvenom konceptu koji podstiče zaposlene na zajedništvo, kreativnost i samim tim veću produktivnost. Najviše je istakao važnost sreće ali ne samo u životu nego i u poslovanju. Potrebno je identifikovati šta je to sreća za određenu kompaniju i na koji način se može njome upravljati.

Kaktus 7

Zaključujem da me je ove godine Kaktus naučio da verujem u sebe, u dobrotu, u ljude, u ideju i u Vreme jer će mi upravo ono omogućiti da se ta ideja razvije ukoliko joj posvetim dovoljno pažnje. Ne dozvoli da te posustajanje, toksični ljudi i konstantni padovi sputaju u ostvarenju te ideje, već istraj za bolje sutra i jačeg sebe.

Nego, da se vratimo na temu festivala – Look sharp. Think sharp. Šta to znači?

Po meni ova izjava govori o značaju prvog utiska, jedinstvenosti, trezvenog razmišljanja, kreativnosti, razmišljanja van zone komfora i bez granica, iskazivanja individualnosti ali i međusobnog iskrenog povezivanja. Upravo ovi pojmovi su bili obuhvaćeni predavanjima ovogodišnjeg Kaktusa. Stvar je u tome što je sve ovo, pa i naziv festivala i njegova tema, isključivo stvar lične percepcije.

Zato je možda bolje napisati: „Look sharp. Think sharp.“ Šta to TEBI znači?

Ok, vreme je za prokrastinaciju, previše sam naučila za samo dva dana.

Napomena: slike preuzete sa Kaktus FB stranice.

Traži se konobarica sa sedmim stepenom stručne spreme

Da, imam obrazovanje sedmog stepena i diplomu koju komentarišu sa ‘svaka čast, za samo šest godina?! I to sa prilično dobrim prosekom!’. Imam prepun rezime za svoje godine, toliko da sam čak prekvalifikovana i zbog toga previše puta odbijena.

Pa šta sto radim u kafiću?

Snishodljivi komentari, prezrivi pogledi, sveopšte nepoštovanje i socijalno osuđivanje me apsolutno ne dotiču. Nemam ni roditeljsku podršku jer se moj posao šapuće ili pominje tonom sažaljenja i pravdanja.

Ne valja kada ne radim, a ne valja ni kada radim.

Zapravo, valjalo bi da radim u banci.

Ili u kol centru.

Samo ne u kafiću.

Pa zar iz kancelarije u bar?

Eva, uljuljkaćeš se.

U kafiću? Kako?

Toliko pričam o svojim planovima i ambicijama, kako, pobogu misliš da ću se uljuljkati u kaficu?

Činjenica da niko ne vidi širu sliku i razvoj mojih planova zaista nije problem. Ne brini, sve je to deo plana. Tačno znam šta želim, ali i šta ne želim, i zato ću i uspeti.

A sada odoh da glancam čaše da bi moj brod ostao usidren i da bih poštovala svakoga ko radi u kafiću ili deli flaere (pu pu daleko bilo), a ne truli u kući.

Uostalom, ako vam se ne sviđa to što radim u kafiću, dajte mi posao.

Razmišljanja inspirisana Kaktus-om

Odraz dobro poznate filozofije McCann-a – “Truth well told” je predavanje koje je izneo Eoin Sherry, Creative Director, McCann Milan (Italy) tokom Kaktusa.

Međutim, ovaj članak nije samo rezultat tog predavanja, jer su se sva predavanja donekle prožimala.

Pričali smo i ranije, oduvek, na predavanjima na fakultetima o etici, o laganju i nužnosti da se marketing zasniva na nekoj istini. Ali to nikad nije bio imperativ u tolikoj meri, da se posledice odstupanja osete jako brzo. Ranije je bilo potrebno godine, ili decenije da neka istina ispliva na videlo. Danas je dovoljno da koristite Google i imate Facebook profil.

Znanje je moć. Informacije su omni-prisutne i svima dostupne. Ako lažete, bićete u problemu pre no što kažete …

Kaktus predavanja 2

Drugo opažanje je bilo to da je linija između marketinga i novinarstva postala … nepostojeća. Svako od nas je medij i  emituje svoje mišljenje. Ranije je “svako je podjednako bitan i ima pravo na svoje mišljenje” bilo samo mrtvo slovo na papiru. I ostajete bitni ste koliko pričate konzistentno istinu, i brendovi i ljudi. Danas, bitni ste onoliko koliko se učinite relevantnima na društvenim mrežama i svako ali svako od nas je lider mišljenja u određenoj oblasti. To znači da 1 osoba može da oblikuje mišljenje ostalih i to na veoma javan način tako da moć brenda da “utucava” u glavu određenu poruku nestaje jer svako ima priliku da odgovori i ospori rečeno, jer realno ima kanal i dovoljno podataka da argumentovano nastupi.

Tema ovog predavanja se negde preklopila, ili je bar bliska temi kriznog menadžmenta, s time da se polazi od toga da ne pravimo potrebu za kriznim menadžentom tako što ćemo lagati. Koliko god da je svet porastao, smanjio se i postao opet jedno selo. “Kuku, šta će selo reći?”

Ako su naši najpopularniji postovi oni kojima izražavamo mišljenje o nekoj društvenoj i političkoj temi, a ne oni na kojima se fotkamo na plaži, da li je naš život uopšte bitan nekom drugom? Da li je Facebook i dalje mesto za izražavanje sebe ili svog stava u odnosu na neki kontekst mnogo veći od nas samih? I sam Facebook je najavio i pronašao razne načine da nas natera, da koristimo grupe i da se okupljamo oko zajedničkih ciljeva. Svako od nas je bitan ALI u formiranju određene kritične mase koja ima određen stav.

Političko-ekonomski događaji su ciklični i neke priče se ponavljaju, samo ovog puta pojačane i distorzirane prisustvom interneta.
Optričali smo pun krug od 60-ih godina i dece cveća. Opet je vreme revolucija.

Da li imamo pravo da ćutimo u krizama?

Tokom AcademIAA, imali smo i predavanje na temu kriznog menadžemata koje nam je držala Ljiljana Boljanović iz Olaf&McAteer.

Predavanje je otvorila tako što nam je rekla jednu zanimljivost: u kineskom jeziku postoji znak za krizu koji se sastoji iz 2 dela. Te oznake znače: prilika i opasnost, što je ujedno i najbolja i najkraća definicija krize.

Prvi savet je bio da preko krize ne pretrčavamo, no da je razrešavamo.

Kako da procenimo da li je situacija potencijalna kriza?

  1. Da li može da eskalira?
  2. Da li može da se odrazi na redovno poslovanje?
  3. Da li može postati predmet interesovanja šire javnosti?
  4. Da li ugrožava imidž i opstanak na duge staze?

Ako je odgovor na bilo koje pitanje od ova 4 DA, znači da će kriza nastati i da se moramo pripremiti.

Neke od najvećih zabluda (i izjava) klijenata koje je Ljiljana tokom svog višegodišnjeg rada čula, jesu:

  1. Kriza se može kontrolisati.
  2. Kriza se može izbeći.
  3. Javnost mora da razume …
  4. Građani moraju da razumeju …
  5. Mediji moraju da razumeju …
  6. Političari moraju da razumeju …
  7. Kriza dođe i prođe, ne možemo mi tu ništa.

U suštini, najveća greška je pretpostaviti da je javnost glupa.

Neke od taktika koje se oslanjaju na takvo razmišljanje jesu:

  1. Noj – “Ćutanje je zlato”, “Bilo pa prošlo”
  2. Bunker – “Ko je neprijatelj?”, “Nisam ja, on je” , “ Mi protiv njih”
  3. Dimne zavese – “Vidi ruke” (taktika skretanja pažnje na druge događaje i činjenice)

12 ključnih grešaka:

  1. Glumiti noja.
  2. Baviti se krizom kada postane javna.
  3. Pustiti da vaša reputacija govori za vas.
  4. Tretirati medije kao neprijatelje.
  5. Zaglaviti se u stanju reakcije umesto da proaktivno delujete.
  6. Koristiti jezik koji auditorijum ne razume.
  7. Ne slušati stejkholdere.
  8. Ići sa pretpostavkom da će istina uvek izaći na videlo.
  9. Baviti se samo problemima, a ignorisati osećanja.
  10. Komunicirati isključivo saopštenjima i pisanim izjavama.
  11. Koristiti metode “najbolje pretpostavke” pri proceni štete.
  12. Raditi uporno istu stvar očekujući različite rezultate.

Zanimljivost: avionske kompanije imaju standardno vreme za reakciju od 15 minuta. Sve se dešava jako brzo i moramo biti spremni za krizu. I kad nema krize, moramo se baviti potencijalnim krizama.

Jako je opasno ne komentarisati i ne reagovati. Logika iza takve tvrdnje jeste sledeća: kada organizacija kaže da nema komentar, mediji prenose kao da ne sarađuje, a javnost razume kao da organizacija nešto krije.

Međutim, podjednako su loše i ishitrene reakcije, tj. ljudi koji paniče, dižu frku i odmah uskaču da daju izjave i bave se krizom. Zapravo, predavač kaže da nije siguran koji je od ta 2 ekstrema gori.

Neki saveti jesu:

  1. Stavite se u tuđe cipele.  
  2. Proaktivan stav prema krizama – znači da se krizama bavimo i pre nastanka i imamo mehanizme i plan za njihovo rešavanje.
  3. One voice policy – znači da istim nastupom i izjavama nastupamo na svim kanalima komunikacija, kao i da kompanija ima jedinstven stav prema svemu tome.

Koncept radikalne transparentnosti je jedini ispravan način da se posluje jer internet i povezanost onemogućava da se išta sakrije, ili bar ne dovoljno dugo ako neko počne da kopa dovoljno duboko. Mnogo je bolje da mi dajemo informacije, no da ih ljudi pronalaze i da izgleda kao da nešto krijemo.

Problematično u ovoj filozofiji jeste njeno lokalno apliciranje, tj. konkretno u srpskom mentalitetu sklonost da se priznavanje greške vidi kao slabost i to je borba koju vode agencije za PR sa svojim klijentima.

I na kraju, osoba koja izlazi pred javnost u ime kompanije, mora biti empatična i izgledati empatično jer na kraju krajeva, daleko je bitnije kako nešto kažete no šta kažete.

Otvorene prijave za Konferenciju Future Is NOW 2017

Organizacija EKOF Media Group s ponosom najavljuje da će se u subotu, 18. novembra 2017. godine, na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, održati druga konferencija Future Is NOW, najznačajniji događaj za informisanost mladih o aktuelnim tehnologijama i metodima u modernom okruženju najvećih kompanija u zemlji i regionu.

FIN konferencija predstavlja godišnji događaj čija je osnovna misija podsticanje inovativnosti, proaktivnosti i preduzetništva mladih, kroz predstavljanje modernih, savremenih tehnika i tehnologija koje imaju široku primenu u najvećim, najsavremenijim i najuspešnijim kompanijama u Srbiji, ali i onih koje će svoju primenu naći u bliskoj budućnosti.

Govornici konferencije biće predstavnici top menadžmenta najvećih kompanija u Srbiji koji će predočiti primere iz svog poslovanja kroz panel diskusije i posebne studije slučaja koje su kompanije implementirale ili planiraju da sprovedu u budućnosti.

Neke od tema ovogodišnje konferencije su:

  • Veštine uspešnog preduzetnika – Put do uspeha u Srbiji;
  • Četvrta tehnološka revolucija. Kako IT menja naše živote iz dana u dan?;
  • Marketing i korporativne komunikacije u dobu digitalne revolucije;
  • Korporativna kultura u uspešnim kompanijama i primeri savremenog talent menadžmenta.

Predsednik organizacije EKOF Media Group, Miloš Čevizović sugeriše zašto je ova konferencija veoma značajna:

Većina mladih smatra da, dok se promene dešavaju, poslovanje u Srbiji ostaje u mestu. Da to nije tako, konferencija Future Is NOW uveriće vas po drugi put. I ove godine čućete brojne primere iz prakse od vodećih menadžera iz najvećih kompanija u Srbiji. Saznaćete više o modernim metodima zapošljavanja, načinima za pokretanje sopstvenog biznisa, modernim marketing metodima, kao i o načinu funkcionisanja najsavremenijih kompanija na našim prostorima.“

Na konferenciju se pozivaju svi studenti i diplomci sa Univerziteta u Beogradu kao i studenti sa Univerziteta u Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu i Subotici, a priliku da konferenciji prisustvuje dobiće oko 500 mladih.

Ukoliko želite da budete deo ove nezaboravne konferencije, da steknete nove kontakte, upoznate se sa uspešnim ljudima i svojim kolegama, dobro se zabavite i dobijete brojne poklone, svoje mesto na Future is NOW možete rezervisati prateći sledeći link: www.futureisnow.rs

Video sa prošlogodišnje Konferencije Future is NOW na kojoj je pred preko 500 mladih izlagalo 26 govornika iz top menadžmenta najvećih kompanija u Srbiji možete pogledati putem sledećeg linka: https://youtu.be/XdZe8PIMJXo